Kako situaciju držati pod kontrolom?

Kako situaciju držati pod kontrolom?

Kao što Vam je već poznato, kompanija smo koja se bavi komprimovanim vazduhom i svime u vezi njega.
Jedan od, do sada, najlepših, najzahtevnijih, najkompleksnijih naših poduhvata svakako je bila stanica za proizvodnju azota u jednoj domaćoj, poznatoj kompaniji za proizvodnju kafe.
Zahtev klijenta, sa početka priče, bio je više nego jasan, precizan i nije ostavljao mogućnost improvizacije sa vrednostima niti ikakvog odstupanja.

Glasio je:
Potrebno nam je 260 m3/h azota, čistoće 99,9% pri svim vremenskim uslovima! Možete li se obavezati Ugovorom da ćete nam to i obezbediti i prihvatiti sve posledice na sebe ukoliko se ugovoreno i ne ispuni?

Za one, koji su malo više upoznati sa materijom komprimovanog vazduha, od same njegove proizvodnje do primene na licu mesta, jasno je potpuno na šta su mislili.
Svojstvo komprimovanog vazduha (ako izuzmemo momenat pritiska na koji ga, kompresorom, sabijamo) se menja promenom ambijentalnih uslova.
Menja se u smislu temperature, količine vlage koju može da ponese, količine čestica kontaminata koju nosi..
Dakle, pred nama je bio zadatak da klijentu obezbedimo na njegovoj proizvodnoj liniji tačno ono što je tražio, bez obzira na ‘’svet oko nas’’; odnosno – bez obzira na atmosferske prilike (ili neprilike).
Poznato nam je svima da bar nekih 7-10 dana u toku godine, iako pripadamo kontinentalnoj klimatskoj regiji, mi imamo tzv. “tropske uslove“; kada je temperatura okoline preko 40 ̊C, a relativna vlažnost vazduha i do 80%.
Takvih 10, ‘’tropskih’’ dana, može u samoj proizvodnji azota izazvati popriličan haos, koji, posledično, rezultira lošim rezultatima analize čistoće, lošim kvalitetom proizvoda i stvaranjem škarta, troškova, gubitaka…
Dakle; hajde da se pozabavimo podacima kojima zapravo, u ovom slučaju, raspolažemo:
1 – imamo svet oko nas; odnosno klimatske promene, na koje, ma koliko hteli – ne možemo nikako da utičemo – imamo dakle ambijentalni vazduh kao ulazni element. Uslovi ambijentalnog vazduha koji se nas tiču su: temperatura vazduha, količina vlage i količina čvrstih čestica nečistoća koje vazduh nosi.
Onog momenta kada je kompresor usisao vazduh, situacija prelazi u domen naše odgovornosti i naše kontrole.
Kako?
Ako nam je poznat ‘’izlazni element’’, a to je količina potrebnog azota i procenat njegove čistoće, ako znamo da se komprimovanjem vazduha, ulazna temperatura vazduha podiže za nekih 10 ̊C, ako su nam, u smislu poznavanja svake komponente unutar instalacije poznati svi referentni uslovi koje je potrebno obezbediti, za svaki pojedinačni element; ako je temperatura komprimovanog vazduha svim ulaznim parametrima zajednički imenitelj u smislu obezbeđivanja optimalnih performansi, rešenje se javilo samo po sebi:
krenuti od izvora i potencijalno mogućeg uzroka neželjenih rezultata.
Kompresor: maksimalna dozvoljena ulazna T vazduha 45 C
Ako je uzmemo u obzir kao takvu, uz saznanje da će komprimovanje podići temperaturu na 55 C, već na samom izvoru imamo ‘’alarm’’!
Ne možemo komprimovani vazduh dovoljno ohladiti za optimalne uslove prilikom ulaska u rashladni sušač.
Šta nam je potrebno? Aftercooler ili, dodatno hlađenje prvog koraka komprimovanog vazduha.
Kako je ambijentalni vazduh, u ekstremnim uslovima, već pretopao, eliminisali smo vazdušno hlađeni aftercooler i u obzir uzeli vid hlađenja koji će uključiti vodu sa glikolom – aftercooler sa vodenim hlađenjem.
Kako obezbediti vodeno hlađenje?
Implementacijom zatvorenog sistema sa vodeno hlađenim čilerom, čime možemo definisati ulaznu temperaturu i podesiti željenu izlaznu temperaturu komprimovanog vazduha i na taj način obezbediti optimalne uslove za rad rashladnih sušača komprimovanog vazduha čak i pri ekstremnim ambijentalnim uslovima.
Posledično smo obezbedili optimalnu temperaturu komprimovanog vazduha na ulazu u generator azota i obećane rezultate u smislu količine i procenta čistoće azota.
Temperaturu smo rešili takvom postavkom, a sve potencijalne čestice nečistoća koje kompresor usisa iz okruženja, rešili smo filtracijom u klasi čistoće 0 (najrigoroznijom prema ISO 8547-1).
Rezultat kondicioniranja uslova = besprekorno funkcionisanje sistema, već 2 godine!
Da, bilo je potrebno mnogo sagledavanja, da, bilo je potrebno mnogo toga preduzeti, mnogo opreme uključiti, ali – pozitivan rezultat je tu; a to je ono što se broji!

Osim što je saznanje o kondicioniranju uslova u kompresorskoj stanici korisno svakom korisniku komprimovanog vazduha, kondicioniranje uslova i u svakodnevnom životu je nešto što je neminovno, ukoliko želimo dalje, ka ispunjenju svojih životnih ciljeva.

KONDICIONIRANJE USLOVA U DOBA PANDEMIJE:
Rezultat koji želimo postići:
sprečavanje naglog širenja virusa kako bi sprečili kolaps zdravstvenog sistema i omogućili svakom postojećem, ali i mogućem pacijentu negu kakvu zaslužuje.
Način na koji je to moguće postići:
socijalnim distanciranjem, obzirom da se virus prenosi kapljičnim putem, sa čoveka na čoveka.
Od čega zavisi rezultat?
Od nas…samo od nas!

Budite nam dobro…

Podeli ovaj članak