Pitaj i biće ti (po)kazano

„Pitaj i biće ti (po)kazano!“

Njutnovo klatno dobar je primjer uzroka i posljedice, akcije i reakcije. Dok su sve kuglice mirne, vidimo samo kuglice koje vise na postolju – i to je sve. Pomjerimo li jednu, dvije ili više kuglica, vidimo da se nešto dešava: reakcija, savršeno srazmjerna početnoj akciji. Dakle, samo akcija podstiče reakciju druge strane i svaku nepoznanicu pretvara u poznatu i razumljivo iskazanu vrijednost.

U ovom tekstu govorimo o akciji koja se zove „postavljanje pitanja“.

01„Koliko košta?“ ili „Koliko MENE košta?“

Ako pitate samo „Koliko košta kompresor od 45 kW?“, velika je vjerovatnoća da ćete dobiti prilično štur odgovor: „Kompresor od 45 kW košta XY novčanih jedinica.“

Pretpostavljamo da pitanjem „Koliko košta kompresor od 45 kW?“ zapravo mislite: „Koliko će mene koštati kompresor od 45 kW ako ga kupim od firme X?“ Ali – valjda nećete donositi odluke na osnovu tuđih pretpostavki?

Dakle, ako je vaša stvarna misao iza tog prvog pitanja „koliko će mene koštati taj kompresor?“, da biste zaista stekli uvid, pored cijene samog kompresora treba sagledati i ono što će vas zaista doticati, pa samim tim i koštati kroz vrijeme:

• Električnu energiju koju kompresor troši dok radi, ali i dok je u stand-by režimu (struja se plaća, zar ne?)
• Troškove redovnog održavanja kompresora (i redovno održavanje se plaća!)
• Brzinu i kvalitet postprodajne podrške potencijalnog dobavljača – dodatnu vrijednost ponuđača koja, ako izostane, može da vas košta indirektno: zastojima u proizvodnji, penalima po ugovorima o isporuci, izgubljenim profitom…

Primjećujete li razliku između „Koliko košta?“ i „Koliko MENE košta?“

Vaše je pravo, ali i obaveza prema sebi, da pitate: što više pitanja postavite, više odgovora dobijate. A što više odgovora dobijete, vaša „slagalica“ zvana „KOLIKO ĆE ME KOMPRESOR KOŠTATI“ postaće smislenija i pružiće vam jasnoću.

02Šta uzeti u obzir pri nabavci opreme koju planirate da koristite dugi niz godina

1. Nabavnu vrijednost uređaja
2. Specifičnu snagu uređaja (koliko se kWh utroši za proizvodnju 1 m³ vazduha na sat)
3. Trošak električne energije za rad uređaja kroz period (2, 3, 5… godina)
4. Troškove održavanja uređaja kroz isti period (2, 3, 5… godina)

Tako dobijate jasan uvid u to koliko će vas, npr. za pet godina, koštati vlasništvo nad opremom – tzv. TOTAL COST OF OWNERSHIP (TCO).

Vjerujemo da niko, bar ne svjesno, ne bi kupio kompresor koji je 10% jeftiniji u nabavci, ali daje 10% manje vazduha, troši 15% više struje i čije je održavanje skupo, preskupo u odnosu na kompresor koji je bio 10% skuplji.

03Pitajte!

Pitajte koliko god želite i šta god vam padne na pamet, jer je to jedini način da dođete do odgovora koji će vam dati jasniju sliku o cijeloj priči koju nabavka opreme stvara kada uđe u vaš pogon.

Zato: „Pitaj i biće ti (po)kazano!“