Zrak sadrži vlagu, a proces komprimiranja sabija vlagu (vodu) u manju zapreminu i uzrokuje porast relativne vlažnosti.
Rezultat je kondenzacija vodene pare u male kapljice vode. Ako se ne poduzmu mjere predostrožnosti, u komprimiranom zraku može se pojaviti tzv. „slobodna“ voda, koja izaziva koroziju u cjevovodu i na alatima i mašinama.
Kada koristimo kompresor, kvaliteta i efikasnost komprimiranog zraka ovise od mnogih faktora. Da bismo osigurali suh zrak, važno je tačku rosišta pratiti stalno i precizno.
01Šta je tačka rosišta?
Tačka rosišta je temperatura ispod koje vodena para kondenzira i prelazi u kapljice (tekućo stanje), odnosno temperatura pri kojoj dolazi do kondenzacije. Vrijednost tačke rosišta vezana je za referentni pritisak; npr. tačka rosišta pod pritiskom od +3 °C pri 7 bar ekvivalentna je temperaturi od -22 °C pri atmosferskom pritisku.
Kada kompresor komprimira zrak, uskladišteni zrak može postati veoma topao, što znači da sadrži mnogo vodene pare. Kako se zrak hladi, vodena para kondenzira. Ako je kondenzacije mnogo, u cjevovodu će se pojaviti tekuća voda. Voda u komprimiranom zraku nikada nije poželjna, a u ovisnosti o aplikacije može biti i katastrofalna.
02Zašto je vlaga problem
Na primjer, velika količina vode u komprimiranom zraku i/ili cjevovodu može izazvati razvoj bakterija ili plijesni, što komprimirani zrak čini neupotrebljivim u mnogim aplikacijama.
Industrija hrane i pića ne može koristiti ovakav kontaminiran zrak, kao ni farmaceutska industrija, bolnice ili bilo koje druge medicinske aplikacije.
U lakiranju i zaštiti površina ovakav zrak je štetan, jer voda u zraku narušava kvalitetu finalnog proizvoda.
Osim što negativno utječe na kvalitetu finalnih proizvoda, vlaga u komprimiranom zraku izaziva koroziju u cjevovodima, na alatima i mašinama, a šteti i vitalnim komponentama kompresora, kao što su zupčanici i ležajevi.
Kondenzat se miješa s uljem i razrjeđuje ga, smanjujući mu djelotvornost. Drugim riječima, vlaga u komprimiranom zraku može dovesti do čestih zastoja i skupih popravki izazvanih korozijom.
03Kako spriječiti dostizanje tačke rosišta i kondenzaciju u sistemu?
Za kontrolu tačke rosišta i osiguravanje suhog zraka u najvećem broju aplikacija koristi se – i dovoljan je – kondenzacijski (rashladni, freonski) sušač komprimiranog zraka. Rashladni sušači mogu biti integrirani (ugrađeni u kompresor) ili samostojeći.
Sušači komprimiranog zraka snižavaju tačku rosišta i sprječavaju kondenziranje vlage. U suštini, oni održavaju komprimirani zrak hladnim i bez vlage.
Zbog kompresije i hlađenja, komprimirani zrak je zasićen vodenom parom i dostiže relativnu vlažnost od 100%. Dok takav zrak prolazi kroz hladnjak, vodena para kondenzira u tekuću vodu na temperaturi tačke rosišta.
Da bi se održao pravilan nivo kondenzacije, rad sušača nadziru tzv. PDP (pressure dew point) sistemi. Oni prate temperaturu na izlazu iz kondenzatora i trenutak uključivanja ventilatora kondenzatora. PDP kontroleri zaista očitavaju temperaturu tačke rosišta i kontroliraju temperaturu kondenzacije preko start i stop kontakta na ventilatoru kondenzatora.
